Sistemi za održavanje danas imaju mnoštvo podsistema i znatno se razlikuju. Međutim, ako sve podsisteme posmatramo zajedničko svima je to da se mogu pratiti preko radnih naloga. Po potrebi za svaki podsistem može se napraviti i različit nalog. Digitalizacija omogućava da pratimo sve različite sisteme i da pri tome sve bude uredno, složeno, pregledno efektno, transparentno dostupno i efikasno. Cilj ovog članka je opisati raznolikost sistema koje treba pratiti u održavanju i kako se sve može raditi preko CMMS!
Kao što je navedeno u početku zajedničko svim posistemima je
RADNI NALOG. Ništa u održavanju ne treba da se radi bez radnog naloga! Smisao radnog naloga je da se sve što je potrebno i relevantno za zadatak evidentira. Nadalje da nakon zatvorenog radnog naloga mogu se brzo (idealno bi bilo automatski) da se kreiraju razni izvještaji.
Kako bi to implementirali u praksi potrebno je prije svega definisati pravila po kojima se radi i da se to poštuje. Pravila po kojima se radi zove se PROCEDURA. Neću ulaziti u to kako 95% firmi ima procedure a da je stvarno stanje u praksi drastično različito od propisanog i što je to jedna od glavnih primjedbi auditora. Uskladiti praksu sa procedurom ili prilagoditi proceduru onome što je u praksi! Idemo sa podsistemima
Upravljanje infrastrukturom
Potrebno je ulistati svu opremu koja se održava a to je često nešto što se previdi i ne uradi kako treba. Da bi koristio CMMS potrebno je prvo napraviti listu infrastrukture na koju primjenjujemo plansko održavanje.
CMMS omogućava da se radni nalozi povezuju sa infrastrukturom pa na taj način dobivamo digitalnu mašinsku kartu za svu opremu što je veliki iskorak u odnosu na papire koje imamo prilike da gledamo u proizvodnim pogonima koji uglavnom ne služe onom čemu su namijenjeni.
Održavanje preventivno, plansko i korektivno.
Kao u svakoj organizovanoj cjelini tako i u održavanju sve počinje od plana. Zavisno kako je organizovano održavanje ima plan preventivnog održavanja i procedurom propisan način za korektivno održavanje.
Kroz plan treba definisati potreban broj ljudi, materijalne potrebe, vrijeme i budžet za aktivnosti koje su propisane planom.
Uobičajeno je da se održavanje vrši u skladu sa preporukama proizvođača i iskustvu. Osim planskog preventivnog održavanja postoji mnogo uređaja i senzora koji prate stanje mašine i održavanje po ovom principu se zove održavanje po stanju. Aktivnosti se poduzimaju zavisno od trenutnog stanja mašine tj parametara koji se prate kada npr mjerena vrijednost nije u predviđenim tolerancijama.
Upravljanje skladištem rezervnih dijelova i nabavkom
Nadzor nad skladištem rezervnih dijelova, naručivanje i potrošnja su od velikog značaja u procesu održavanja. CMMS sitemi imaju mogućnost da se vrši upravljanje i vođenje magacina rezervnih dijelova.Tu se bilježe svi podaci koji su važni za ovaj segment: gdje je naručeno, po kojoj cijeni, u koju mašinu su urađeni, potrošnja, zalihe i slično. Postavljanje sigurnosnih zaliha je također dobra praksa kao i kreiranje obavještenja i priprema narudžbi koje dolaze kao draft na mail npr
Sigurnost na radu
Sigurnost na radu je noviji dodatak u većini sistema, nastao je zbog potrebe povećanja sigurnosti na radu. Unutar ovog modula pohranjene su sve informacije potrebne osoblju prilikom rada, od raznih zakonskih odredbi do formulara koje trebaju popuniti prilikom izvođenja određenih operacija održavanja. Nadalje bilježe se sve incidentne situacije kao i kartoni svih u fabrici. Ovo omogućava iskorak u vođenju sigurnosti na radu na jedan moderniji digitaniji način.
Spoljni saradnici
Kao što je važno imati evidencije o svim internim procesima također je bitno voditi naloge za usluge koje imamo sa spoljnim saradnicima. Za ovu svrhu postoje moduli u CMMS i to preko ranih naloga također. Zavisno kako je služba organizovana u spoljne saradnike mogu da spadaju firme koje nam pruzaju usluge iz:
Zaštita i sigurnost na radu
Klime i ventilacije
Specijalisti za razne vrste mašina
Transport
Logistika i sl.
Vođenje radnih naloga za spoljne saradnike omogućava bolje praćenje, a podatci tako dobiveni lako se analiziraju i moguće je donositi zaključke na osnovu realnih podataka što je od velike važnosti.
Upravljanje tehničkom dokumentacijom
Vrlo važno je imati tehničku domunetaciju organziranu i složenu u obliku arhive. Ipak vođenje arhive zahtjeva resurse, dodatne propise oko izdavanja i vraćanja tehničke dokumentacije. Čekanje, traženje i mnogo drugih aktivnosti koje se gomilaju ne dodaju vrijednost i zbog svega se pribjegava najgorem načinu ne vodi se računa o dokumentaciji uopšte. Ipak, ne mora sve biti komplikovano! Dobra praksa je dogitalizirati sve podatke jednom i povezati sa svakom mašinom kako bi uvijek bila dostupna i to nećete vjerovati u CMMS. Nisu ovo nikakve ublehe i šuplja priča! Zaista sve tako brzo događa i postoji toliko mogućnosti da uštedimo i ubrzamo svoj posao dobrom organizacijom a u svemu pomaže digitalizacija.
Dakle održavanje kao takvo je širok pojam ali postoje riješenja koja mogu da pruže podršku u svim navedenim poglavljima. Iz svog iskustva tvrdim da je digitalizacija SVETI GRAL u održavanju!
